Zelena učionica u projektu Zero Waste Pro i Mediteran

P1000270S radošću smo primili vijest da je naša Zelena učionica “Šarov jarek” predstavljena i na web i facebook stranicama EU projekta Zero Waste Pro i EU programa Mediteran.

To je lijep doprinos promociji projekta, a o čemu se i sami možete uvjeriti putem poveznica na društvene stranice EU projekta ZEROWASTE PRO i EU programa Mediteran.

EU projekt ZEROWASTE PRO:
web stranice: http://www.zerowastepro.eu/latest-news/info-boards-of-zerowaste-pro-in-schools
i društvena stranica: https://www.facebook.com/zerowastepro?fref=ts
EU program MEDITERAN:
društvene stranice: https://www.facebook.com/pages/MED-PROGRAMME-PAGE/176037979108783?fref=ts
i web stranice: https://www.facebook.com/programme.med

BUKVA

Listopadno stablo široko zaobljene krošnje koje može narasti do 40 metara u visinu. Kora je kod mladih i starih stabala siva, tanka i glatka. Listovi jajasta oblika su sjajnozeleni, dugi do 10cm (sa 5 – 9 pari žila), u mladosti  trepavičasto dlakavi na rubovima. Sitni cvjetovi skupljeni su u muškim i ženskim cvatovima koji se razvijaju na istom stablu. Čupavi plodovi poznatiji kao „bukvice“ dozrijevaju u rujnu. Sadrže po dvije smeđe, trokutaste sjemenke koje ispadaju iz ovoja nakon prvih mrazeva. Bukva ima veliki visinski raspon, ali je rijetko nalazimo u nizinama. Pretežno raste u gorskim i pretplaninskim područjima sve do 1800 metara nadmorske visine.

bukva

ZANIMLJIVOSTI O BUKVI…

Bukva je najraširenija europska šumska vrsta. Drvo bukve od davnina se koristi u najrazličitije svrhe. Njezine sjemenke su jestive i omiljena su hrana mnogim sisavcima. Jestivo je i mlado lišće, bogato vitaminom C. Sjemenke su bogate uljima pa se iz njih može dobivati jestivo ulje, po kakvoći slično maslinovom, a osušene i samljevene mogu se upotrebljavati kao brašno.

bukav

bukva obicna

BRŠLJAN

Bršljan je lako prepoznatljiva biljka, s jedne se strane smatra parazitskom biljkom koja zagušuje drveće i oštećuje zidove, a druge strane lijepom, zimzelenom dekorativnom biljkom. Bršljanov nektar predstavlja bogat izvor hrane pčelama i leptirima, a bobice pticama. Dobro je poznat kao biljka koja čini glavnu sastavnicu sirupa za lakše iskašljavanje.

Opis: Bršljan, lat. Hederahelix, je zimzelena penjačica koja se stere i po 30-50 metara po podlozi. Podloga na koju se pričvršćuje zračnim korijenčićima je u većini slučajeva vertikalna, a rijetko se stere po tlu. Išće je nasuprotno, tamno zeleno, svijetlo zelenog naličja, na opip voštano i glatko, dužine od 50-  100 mm, s peteljkama dužine od 15 do 20 mm. Mlado lišće ima po 3 ili 5 lapova i obraslo je dlačicama. Lapovi nestaju kada lišće sazre pa ono dobiva srcoliko ili u obliku romba. Cvjetovi dolaze u pojedinačnim glavicama, promjera od 3-5 cm, žutozelene su boje i bogati nektarom. Plodovi su ljubičastocrne bobice promjera od 6 do 8 mm koje sadrže od jedne do pet sjemenki. Javljaju se godinu dana nakon cvatnje u ožujku i travnju.

Vrijeme cvatnje: od kolovoza do listopada, a cvat može početi i ranije, odnosno završiti kasnije.

Rasprostranjenost i stanište: prirodno jako raširen u čitavoj Europi i u zapadnoj Aziji. U prirodi pronalazi drveće koje koristi kao podlogu na koju čvrsto prijanja i raste uvis u potrazi za svjetlom. U naseljenim područjima koristi umjetne vertikale kao što su zidovi ili stupovi.

Vrijeme sabiranja: lišće se sabire od proljeća do jeseni, a najbolja je rana jesen.

Ljekovito djelovanje: bršljan ima vrlo široku primjenu u liječenju, a najčešće se primjenjuje u vidu standardiziranog ekstrakta. Najpozntiji je kao sredstvo koje se koristi kod tegoba s dišnim putovima. Osim kod kroničnog bronhitisa, može se krstiti u slučaju hripavca, astme, alergijskog rinokonjunktivitis te kronične bolesti pluća. Budući da djeluje protuupalno, neki ljudi koji pate od reume, artritisa ili gihta bršljanovo lišće izravno utrljavaju u kožu. Čaj od lišća može se koristiti protiv peruti.

Kontraindikacije i mjere opreza: nikako nije uputno konzumirati sirove bobice ili lišće bršljana jer su blago otrovni. Konzumiranje bršljana se ikako ne preporučuje osobama oboljelim od raka koje uzimaju antineoplastike, a ne preporučuje se ni trudnicama ni dojiljama zbog nedostatka provjerenih podataka.

ŠUMSKI ISTRAŽIVAČI

šarov jarak

Općekorisne funkcije šuma

Šuma je savršena ekološka tvornica. Koristeći isključivo prirodne sirovine, kao što su ugljikov dioksid, voda i energija Sunca, šume proizvode znatne količine biomase i kisika. Sukladno tome nameće se idući zaključak: U NEDOSTATKU ŠUMA ŽIVOT NA ZEMLJI NEBI BIO MOGUĆ!

OLYMPUS DIGITAL CAMERAOpćekorisne funkcije šuma predstavljaju skup svih blagodati koje šuma ima po čovjeka i okoliš. Glavni šumski proizvodi su drvo i biomasa, odnosno lišće i granje. Drvo koristimo u preradi i proizvodnji predmeta za svakodnevnu uporabu, primjerice, namještaja, papira, drvne konstrukcije i ogrjevnog drva. Što se tiče biomase, neke je zemlje koriste za proizvodnju toplinske energije uz pomoć malih energana, odnosno pogona za proizvodnju energije. Šume imaju i velik broj šumskih proizvoda, a to su : gljive, ljekovito i aromatično bilje, pluto i šumski plodovi. Preradom šumskih plodova dobivamo razne vrste zdravih namirnica, kao što su čajevi, med, marmelade i sokovi. Općekorisne funkcije šuma dijelimo na zaštitne i socijalne funkcije. Zaštitne funkcije su kada šume svojim korijenjem zadržavaju i pročišćuju vodu te nas na taj način štite od poplava. Šume čuvaju tlo, štite ga od isušivanja i osiromašenja, odnosno od erozija uzrokovanih vodom i vjetrom. Šume također pročišćuju zrak i umanjuju efekt staklenika vezivanjem ugljika, ublažavajući na ta način tzv. klimatske ekstreme. Šume štite životinje i ljude od buke i vjetra.

Socijalne funkcije šuma utječu na ljepotu krajolika i osiguravaju nam prostor za odmor i rekreaciju te pridonose razvoju ekološkog i ruralnog turizma. Šume nazivamo riznicama bioraznolikosti zato jer 80% biljnog i životinjskog svijeta živi u šumi. Šume su jedne od najvećih proizvođača kisika. Ovaj za život neophodan plin u šumama je i obogaćen eteričnim uljima, što pogodno utječe na naše zdravlje. U šumskim prostranstvima rastu i mnoge ljekovite biljke koje farmaceutska i kozmetička industrija koristi u proizvodnji lijekova i kozmetičkih preparata.

Kako voljeti šume? 

U Republici Hrvatskoj 37 % ukupne površine prekriveno je šumama. Za razliku od drugih europskih šuma naše su šume 95% prirodne. Dakle, nisu zasađene, već prirodno obrašćuju šumsko tlo, stvarajući različite šumske fitocenoze sa svom pripadajućom florom i faunom, što ih čini oazama bioraznolikosti. Šume su već stoljećima podvrgnute masovnoj sječi radi dobivanja drvne građe te ogrjevnih i industrijskih sirovina. Primjerice, šume su već stoljećima podvrgnute masovnoj sječi radi dobivanja drvne građe te ogrjevnih i industrijskih sirovina. U današnje vrijeme nestajanje šuma uzrokovano je ponajviše osiguravanjem prostora  za nove prometnice i tvornice, ali i za poljoprivredne površine na kojima se uzgajaju brojne monokulture i stoka za proizvodnju mesa.

“Nula otpada” u Zelenoj učionici i oko nje

P1240671

U sklopu priprema za otvaranje Zelene učionice “Šarov jarek” u našoj su staroj školi privremeno instalirane i izložene 4 poučne table o potrebi prikupljanja i razvrstavanja otpada.

Najmlađi učenici naše škole, predvođeni učiteljicom Višnjom Borovčak, posjetili su izložbu i tom prilikom naučili kako trebamo otpad razdvajati i sortirati u točno određene kontejnere kakve imamo i na našem Zelenom otoku u dvorištu škole.
I ostali učenici naše škole, kao i ostali mještani našeg kraja, mogu svakog radnog dana od 9 do 18 sati razgledati ove poučne table i pritom naučiti kako usvojiti nove navike i podići razinu osobne i zajedničke brige za okoliš.

Budući da su table pribavljene u sklopu projekta Zero Waste Pro (“Nula otpada”) zahvaljujemo općini Bedekovčina i njezinim projektnim partnerima na donaciji ovih poučnih tabli.

Projekt Zelena učionica

 

Osnovna škola Stjepana Radića
Brestovec Orehovički 40
49 221 BEDEKOVČINA

Projekt: ZELENA UČIONICA

ZU f1

Šuma Šarov jarek

 

Projekt za razvoj ekološke svijesti i promicanje zdravog načina života učenjem u prirodnom ambijentu

Brestovec Orehovički, prosinac, 2014.

Naziv projekta: Zelena učionica

 

Tematsko područje rada: Zaštita okoliša

ZU f2

Ciljevi  projekta:

  • razvijati ekološku svijest i kulturu, ukazati na važnost očuvanja naših šuma
  •  upoznati učenike i mještane Brestovca Orehovičkog s biljnim i životinjskim vrstama brestovečkog kraja
  • potaknuti djecu na upoznavanje zavičaja
  • poticati zdrav način života aktivnostima u prirodi
  • obogatiti kulturni život mjesta održavanjem prigodnih priredbi

ZU f3

učenici 7. b : Petra Valjak, Marta Šenjug, Ena Kolarić, Vladimir Šindler

 

Škola: OŠ Stjepana Radića Brestovec Orehovički

  •  Voditelji projekta: Zdenko Kobeščak i Davor Žažar

Broj učenika u projektnoj skupini:  13 učenika (7.b)

Početak aktivnosti: rujan 2014.

 Mjesto: državna šuma u „Šarovom jarku“

 

Opis projekta

 

  1. ISTRAŽIVANJE PROBLEMA

Brestovec Orehovički je mjesto u srcu Hrvatskog zagorja stoljećima vezano uz šumu. Već i sami nazivi mjesta Orehovica (orah), Grabe (grab), Lug (stari naziv za šumu), Brestovec (Brest) dovoljno svjedoče o značenju šuma za ovaj pitomi zagorski kraj.

U današnje vrijeme, oštre zime i sve veći računi za grijanje primorali su stanovnike našeg kraja da se vrate grijanju na drva. Brojne naslagane „cepanice“ na dvorištima naših mještana potaknule su nas da se zapitamo: koliko poznajemo šume, koliko su naše šume očuvane, koliko se one iskorištavaju i zašto su šume uopće važne?

  1. PROBLEM ZAŠTITE ŠUMA

Šume su nekada zauzimale preko 80 %, a danas pokrivaju tek 33 % europskog kontinenta. Ukupna površina šuma i šumskih zemljišta u Republici Hrvatskoj iznosi 2,688.687 ha što je 47% kopnene površine države. Gubitak šuma nastavit će se zbog klimatskih promjena unatoč  naporima za smanjenjem ispuštanja plinova s učinkom staklenika u atmosferu. Šume su danas ugrožene od lošeg gospodarenja, požara, poremećenog režima voda, onečišćenja zraka, tla i voda, kiselih kiša i dr. Zaštita šuma znači primjereno i odgovorno gospodarenje, zaštitu šuma od štetočina i požara, zaštitu šumskog tla i stabala te druge preventivne mjere. Unatoč svim čimbenicima od kojih je ugrožena, šuma je još uvijek tu, ali joj je potrebna čovjekova zaštita.

  1. PROBLEM NERAZVIJENE SVIJESTI O ZAŠTITI OKOLIŠA

Još jedan problem kojeg smo uočili u našoj sredini, a neposredno je vezan uz odnos učenika prema okolišu jest činjenica da djeca više gotovo i ne borave u prirodi!

ZU f4

Napredna tehnologija djeci omogućuje zabavu bez izlaska iz kuće, a posljedice su nedostatno razvijena svijest i odgovornost o potrebi očuvanja okoliša. U zadnjih 10 do 15 godina uočen je porast pretilosti među školskom djecom. Smatra se da je uzrok tome provođenje više vremena pred televizorom i računalom, a sve manje vremena u fizičkim aktivnostima u prirodnom okruženju. Taj trend se u novije vrijeme primjećuje i kod djece iz seoskih sredina. Ni Brestovec Orehovički, nažalost nije iznimka.

  1. RJEŠENJE PROBLEMA

Mi, učenici 7. razreda puno vremena provodimo u školi, u prosjeku 7 školskih sati dnevno. Kada taj broj pomnožimo s brojem radnih dana (176), dolazimo do podatka da samo u jednoj školskoj godini provedemo ukupno 1232 školska sata u školi.

ZU f5

 Naša želja je da škola „izađe“ iz okvira školske zgrade, ali da  ujedno probudimo svijest o zaštiti naših šuma. Vođeni tim  idejama osmislili smo projekt pod nazivom „Zelena  učionica“.

 Zelenu učionicu zamislili smo kao učionicu u šumi u kojoj  bismo pronašli kutak u prirodi koji bi služio za predavanja,  kulturna događanja i provođenje slobodnog vremena.

 

2.a Razvoj plana akcije: 

PROVEDENE AKTIVNOSTI:

  1. U knjižnici smo čitali časopis Hrvatske šume  u kojem smo vidjeli uređenu „Šumsku učionicu“ u Petrovoj gori. Odlučili smo nešto slično i mi napraviti u šumi „Šarov jarek“, udaljenoj tek 200 m od naše škole. Zbog blizine spomenute šume, nogostupa koji povezuje školu i šumu, te zbog lako pristupačnog šumskog terena zaključili smo da je proplanak usred šume idealno mjesto za buduću Zelenu učionicu. Ideja je da se učionica uklopi u prirodni ambijent – drvene klupe bile bi njen glavni inventar. Također bismo htjeli urediti poučnu stazu gdje bi učenici mogli učiti o biljnim i životinjskim vrstama koje prebivaju u šumi.
  1. S našom idejom upoznali smo ravnatelja i knjižničara koji su našu ideju podržali. Od njih smo saznali da je šuma u kojoj će biti smještena buduća Zelena učionica u državnom vlasništvu. Iz tog razloga je bilo nužno prije poduzimanja bilo kakvih drugih koraka prvo kontaktirati „Hrvatske šume“.
  1. Nazvali smo urednika časopisa Gorana Vincenca „Hrvatske šume“ koji nas je uputio da kontaktiramo gđu. Irenu Franjić, direktoricu Šumarije Zagreb. Gđa Irena se rado odazvala našem pozivu te je ubrzo u pratnji gospodina Željka Novaka direktora Šumarije Zlatar posjetila našu školu, te šumu u „Šarovom jarku“. Obišli smo teren predviđen za Zelenu učionicu te našim gostima objasnili ideju što bismo htjeli napraviti. Gđi. Ireni i gdinu. Željku se naša inicijativa jako svidjela te su nam obećali svoju pomoć.

 

ZU f6

  1. Kako bismo imali što jasniju sliku kako bi naša Zelena učionica trebala izgledati, uputili smo se u obližnji Zabok i razgledali Poučnu stazu Bračak. U šetnji stazom u dužini od 700 m proučavali smo poučne table te vidjeli drvene stolove i klupe smještene u srcu šume. U Brestovec smo se vratili zadovoljni viđenim te s jasnom slikom u kojem smjeru ćemo dalje razvijati projekt.
  2. Uslijedio je novi posjet naših partnera iz Hrvatskih šuma. Obilazeći teren prepoznavali smo biljne i životinjske vrsta koje imaju stanište u šumi. Na temelju viđenog, dogovorili smo koje poučne table ćemo izraditi. Također smo odredili  točno mjesto gdje će biti smještene klupe: proplanak u samom srcu šume, dovoljno prostran, a opet zaštićen od sunca.
  3. Kolcima smo označili mjesta na kojima će doći poučne table te se prihvatili posla izrade materijala za table (uvodnu tablu, vrste drveća, prizemno rašće, šumske životinje, ptice, krpelji, paraziti, gljive). 

ZU f7

 2.b  AKTIVNOSTI KOJE PLANIRAMO PROVESTI:

  1. Mi učenici 7.b razreda trudimo se što je više moguće samostalno provoditi projekt, ali nam je ipak potrebna pomoć. Projekt su podržali naša škola koja će pokriti troškove izrade plakata i Hrvatske šume koji će pokriti troškove izrade drvenih stolova i klupa.
  1. Svečano otvorenje Zelene učionice predviđeno je 03.2015. na Svjetski dan zaštite šuma. Namjera nam je pozvati predstavnike medija kako bi skrenuli pozornost javnosti na važnost očuvanja naših šuma. 

PLANOVI ZA BUDUĆNOST

Otvorenje Zelene učionice neće označiti kraj našeg projekta već na neki način njegov pravi početak. Poslovica kaže: „Učionica je vrijedna koliko je korištena“, pa nam je stoga u planu provoditi brojne aktivnosti. Sadržaji koji će  se provoditi u Zelenoj učionici, u samom srcu  šume:

  1. SATOVI BIOLOGIJE, GEOGRAFIJE – učenje na licu mjesta: biljni i životinjski svijet, orijentacija, prepoznavanje strana svijeta
  1. REKREATIVNE AKTIVNOSTI – “lov na blago”, orijentacija u prostoru, streličarstvo
  2. VJEŽBE PRVE POMOĆI – educiranje učenika o postupcima pružanja prve pomoći
  3. SATOVI RAZREDNOG ODJELA – podizanje svijesti o osobnoj odgovornosti, ekološke teme, važnost racionalnog upravljanja okolišem
  4. SATOVI IZVANNASTAVNIH GRUPA – mladi čuvari prirode
  5. KULTURNA DOGAĐANJA – obilježavanja prigodnih datuma: Svjetski dan šuma, Dan planeta Zemlje, Dan očuvanja energije, Svjetski dan drveta, Dan čistih planina

ZU f8

ZAKLJUČAK

Naša škola već godinama ima status Eko-škole, a ispred školske zgrade ponosno vijori Zelena zastava. U školi provodimo brojne eko-projekte sa ciljem zaštite i očuvanja okoliša. Da navedemo neke: „Zeleni komaček“ je projekt organskog vrta koji za cilj ima proizvodnju zdrave hrane. Projekt „Zerowaste“ se provodi od ove godine a podrazumijeva racionalno gospodarenje otpadom.

Možda „Zelena učionica“ neće promijeniti svijet, ali smo sigurni da ćemo našim projektom napraviti barem jedan mali korak prema očuvanju šuma u našem zelenom Zagorju. 

„Čuvajmo Zemlju i prirodu na njoj, jer ih nismo naslijedili od svojih djedova i očeva, nego smo ih posudili od svojih potomaka.“

                                                                                                        Poglavica Bik Koji Sjedi

 

10 ZAPOVIJEDI ili 10 Pravila ponašanja u šumi

20141013_143307

PRIJE ODLASKA U ŠUMU VAŽNO JE ZNATI:

  1. Zelenu učionicu u šumi “Šarov jarek” obilazimo isključivo pješice.
    Šetnja je zdrava i ekološki prihvatljiva.
  2. Čuvajmo stabla i šumsko raslinje.
  3. Ne palimo vatru.
  4. Ne  smijemo uništavati obilježja, znakove i objekte u šumi.
  5. Ne odbacujmo smeće i opasan otpad u šumu.
  6. Ne berimo neobično cvijeće, budući da su neke vrste vrlo rijetke i zaštićene.
  7. Kontrolirano berimo šumske plodove i čuvajmo njihova staništa.
  8. Ne podižimo panjeve ili trula debla, budući da su to staništa nekih životinjskih vrsta.
  9. Poštujmo životinje u šumi.
  10. Poštujmo mir u šumi.

Bijela učionica

Snijeg koji je padao proteklih dana pretvorio je zelenu učionicu u Šarovom jarku u – Bijelu učionicu.
Premda je bjelina i naizgled se ništa ne događa, šuma živi i zimi. Posjetili smo je u subotu, 7. veljače i okom fotoaparata zabilježili što se događa kad se zelena učionica pretvori u bijelu.

Budući da slika govori više od riječi pozivamo vas da razgledate našu Bijelu učionicu:

 

This slideshow requires JavaScript.

Zelena učionica

Srce Zagorja

Zelena učionica “Šarov jarek” je zajednički projekt OŠ Stjepana Radića Brestovec Orehovički i suradnika s ciljem stvaranja učionice u državnoj šumi “Šarov jarek” u Brestovcu Orehovičkom.